Na današnji dan pre 43 godine umro je Tito

Instalirajte iOS ili Android aplikaciju Srbija Vesti

Foto; Wikipedia
Podelite vest

Na današnji dan, 4. maja 1980. godine u Ljubljani umro je predsednik SFR Jugoslavije Josip Broz Tito, vođa jugoslovenskih partizana u Drugom svetskom ratu i lider Komunističke partije Jugoslavije. Izveo je zemlju iz sovjetskog bloka, pokrenuo njen svestrani razvoj i bio vođa Pokreta nesvrstanih zemalja.

Josip Broz je rođen u malom selu Kumrovcu u najzapadnijem delu Hrvatskog zagorja 7. maja 1892. godine kao sedmo od petnaestoro dece Franje (Franceka) i Marije Broz, rođene Javeršek.

“Nesporazum” oko ovog biografskog podatka, s obzirom na to da se Titov rođendan slavio 25. maja, objasnili su njegovi biografi činjenicom da je  za vreme svog dugogodišnjeg revolucionarnog rada bio prisiljen da se služi lažnim papirima i dokumentima, pa je tako i u jednom vojničkom dokumentu austro-ugarske vojske zabeženo da je rođen 25. maja. A upravo na taj dan (25. 5. 1944) izvršen  i desant na Drvar.

Rođendan je ostao, pa ni sam Tito nije želio da se taj datum menja kad ga je narod već prihvatio. Njegov rođendan obeležavan je svake godine masovnim sletovima, štafetom mladosti, a taj dan zvao se Dan mladosti.

Ostao je upamćen u istoriji i kada je 1948 godine rekao Staljinu istorijsko “ne”, a i kao neko ko je vodio politiku neutralnosti Jugoslavije  i jedan od osnivača  Pokreta nesvrstanih.

Ta će alijansa dugo vremena ne samo omogućiti veliki ugled  Jugslavije u svetu, nego i njenim poduzećima doneti mnoge unosne poslove u zemljama Trećeg sveta.

Istovremeno se i socijalizam u Jugoslaviji, neopterećen sovjetskim dogmama, počeo razvijati u smeru sve veće otvorenosti prema novim idejama, a životni standard stanovništva nastavio da raste, postavši vidno boljim ne samo u odnosu na Istočni blok, nego i neke zapadne kapitalističke zemlje Evrope.

Umro je 4. maja 1980. u 15.05 sati u Kliničkom bolničkom centru u Ljubljani.

Sahranjen je 8. maja 1980. u Beogradu u Kući cveća. Na njegovoj sahrani bilo je prisutno 209 delegacija iz 127 država svijeta.

Titova sahranajoš uvek  se smatra najvećim pogrebom nekog državnika u svetskoj istoriji.

 

Tagovi

Povezane vesti:

Subscribe
Notify of
guest
0 Коментари
Inline Feedbacks
View all comments
0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x