Danas: Srbija se vraća u zagrljaj MMF-a

Instalirajte iOS ili Android aplikaciju Srbija Vesti

Foto: Srbija Vesti
Podelite vest

Vlada Srbije izrazila je interesovanje za novi “stend baj” aranžman sa Medjunarodnim monetarnim fondom (MMF), iako postoji važeći, instrument za koordinaciju politika (IPC) koji je savetodavni program bez korišćenja finansijskih sredstava, preneo je portal Danas.

Novi “stend baj” aranžman, prema rečima predstavnice MMF-a u Srbiji Julije Ustjugove značio bi otkazivanje tekućeg aranžmana.

Aranžman sa MMF-om pomenut je prvi put pre tri dana, u nedelju tokom boravka, predsednika Srbije Aleksandra Vučića i ministra finansija Srbije Siniše Malog u Abu Dabiju, gde su ugovorili zajam od milijardu dolara.

I ovaj kredit, koji je predstavljen kao spas za javne finansije Srbije i aranžman sa MMF-om, koji je napravljen da služi kao poslednje pribežište zaduženim zemljama kako bi izbegle bankrot, zajedno ukazuju da domaća administracija predvidja teška vremena narednih meseci sa velikim deviznim rashodima i visokim kamatama na zaduživanje.

O povećanom uvozu najbolje govori podatak da je za sedam meseci izvoz pokrivao 70 odsto uvoza, naspram 76 odsto pokrivenosti u 2021. godini.

Narodna banka Srbije je na medjubankarskom deviznom tržištu od početka godine neto prodala 905 miliona evra, mada je poslednjih meseci neto kupac deviza.

S druge strane, kamatne stope na dugoročne evroobveznice skočile su na blizu sedam odsto, koliko je Srbija plaćala u vreme svetske finansisjke krize i pre fiskalne konsolidacije.

Saradnik Bečkog instituta za medjunarodne ekonomske studije, Vladimir Gligorov ocenio je da je glavni razlog za uzimanje novog kredita potreba za vraćanjem dugova poveriocima u otežanim uslovima.

“Kamate rastu i očekuje se rast spoljnotrgovinskog deficita zbog povećanih troškova kod uvoza energenata, pa je potrebno pozajmiti novac po povoljnijim uslovima od tržišnih, kao kod tog emiratskog kredita. MMF i postoji da bi obezbedio kredit kako bi mogle uredno da se finansiraju spoljne obaveze”, rekao je Gligorov.

Prema njegovim rečima, cilj je održivost spoljnih obaveza, a to znači da povećanje pokrivenosti uvoza izvozom.

“U srpskom slučaju to je zapravo smanjenje deficita na tekućem računu bilansa plaćanja, jer doznake igraju veliku ulogu. Da bi se postiglo da tekuće spoljne obaveze budu bolje pokrivene prihodima, MMF će razmotriti devizni kurs, javnu potrošnju i, a to nije najmanje važno, strukturne izvore deficita gde je prvo pitanje šta sa EPS-om i Srbijagasom”, rekao je Gligorov.

Ako MMF oceni, što je verovatno, da podsticanje izvoza značajnom depresijacijom dinara nije preporučljivo, s obzirom na to da se inflacija ubrzava, prema Gligorovu, ostaje da se radi na smanjenju javne potrošnje.

“Kako je država veliki investitor, na jedan ili drugi način, biće potrebne promene koje bi trebalo da sa države, kao glavnog preduzetnika ulaganja, predju na privatni sektor. Pretpostavljam da bi to mogao da bude sadržaj ‘stend baj’ sporazuma”, ocenio je on.

Dosadašnja privredna politika bila je, prema njegovim rečima, zasnovana na niskim kamatama i na javnim ulaganjima.

“I to će sada morati da se menja, jer kamatne stope rastu, a država nema para”, rekao je Gligorov. Dodao je da najveći rizici za finansije Srbije prete od dugova, ali i od smanjenja fiskalne discipline do čega uvek dolazi kada se inflacija ubrzava.

“U prvo vreme, budući da budžetski prihodi rastu sa inflacijom, a rashodi se povećavaju kasnije, budžet ima korist od inflatornog poreza. Potom, poreski obveznici odlažu uplate, pa budžetske obaveze rastu pre prihoda. Onda je izbor ili ubrzanje inflacije ili stabilizacija, a to znači smanjenje javne potrošnje”, rekao je Gligorov.

Alternativa bi, prema njegovim rečima bila, eventualno fleksibilniji kurs, što znači postepena depresijacija, mada je to u sadašnjim uslovima rizično. Svakako će, kako je ocenio, biti potrebna štednja, gde će, kao i ranije, najveće stavke pod direktnom kontrolom, plate i penzije, biti prve na redu, a predstoji i reforma javnog sektora, posebno tamo gde se posluje sa gubicima.

U poslednjoj reviziji sporazuma sa Srbijom, Misija MMF-a je, krajem juna ocenila da svi rizici za ekonomiju Srbije praktično dolaze spolja, osim napomene da je reforma energetskog sektora neophodna, a pre svega EPS-a, kao i usvajanje Nacionalnog energetskog i klimatskog plana.

Takodje, ističu uopšteno da strukturne reforme treba da daju podršku srednjeročnom rastu, kao i da će nova fiskalna pravila koja se očekuju zajedno sa budžetom za 2023. godinu učvrstiti fiskalnu disciplinu.

Medjutim, MMF bi, pored reforme javnih preduzeća koja u Srbiji nominalno traje još od aranžmana sa tim fondom iz 2014. godine, mogao da insistira i na drugačijoj podršci države gradjanima i privredi.

Naime, početkom avgusta visokopozicionirani službenici Fonda objavili su na blogu ove institucije pod naslovom “Kako Evropa može da zaštiti siromašne od rastućih cena energije” predlog da države dozvole da se troškovi energije u potpunosti prenesu na krajnje potrošače kako bi ih podstakli na štednju energije i napuštanje fosilnih goriva.

“Politike treba da se prebace sa široke podrške kao što su konotrola cena, na ciljanu pomoć kao što su transferi domaćinstvima sa niskim prihodima koje najviše pogadjaju visoki računi za energiju”, navodi se u tom tekstu, uz podatke da je u većini zemalja EU 20 odsto najsiromašnijih više pogodjeno skokom cena energije od 20 odsto najbogatijih. Ekstremna je situacija u Estoniji i Velikoj Britaniji gde su dvostruko više poskupljenjem energije pogodjena najsiromašnija domaćinstva nego petina najbogatijih.

Stručnjaci Fonda su preračunali ukoliko bi države potpuno na sebe preuzele rast troškova energije za 20 odsto najsiromašnijh domaćinstava to bi koštalo 0,4 odsto BDP-a u proseku, a ako bi to uradili za 40 odsto najsiromašnijih trošak bi bio 0,9 odsto BDP-a.
Srbija, kao i ostatak Evrope ima neki vid zaštite domaćinstava koje MMF ne odobrava u ovom tekstu. U Srbiji su ograničene maloprodajne cene struje i gasa, kao i naftnih derivata.

Juče od Ministarstva finansija nisu stigli odgovori na pitanja zbog čega se traži “stend baj” aranžman, kolika sredstva će se tražiti i za koje namene će ona biti iskorištena. U poslednjem “stend baj” aranžmanu sa MMF-om Srbija nije koristila sredstva koja su joj sporazumom bila na raspolaganju.

Tagovi

Povezane vesti:

Subscribe
Notify of
guest
0 Коментари
Inline Feedbacks
View all comments
0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x